Veronika D. Nikulesku
Veronika D. Nikulesku (1968, Rumunija), spisateljica i prevodilac. Objavila je zbirke kratke proze Adeb (2004, Nagrada za debi Saveza rumunskih pisaca Sibiju), Narandžasti orkestar (2008) i Crveno, crveno, somot (2012, Nagrada časopisa Tiuk! za kratku prozu „ScurTiuk”; nominacije za Nagradu Radija „România Cultural” i za Nacionalnu nagradu za prozu lista Ziarul de Iași) i Hibernalija (2016); romane Ka dolinama žada i pijanog ljulja (2016, nagrada „Knjiga godine” koju dodeljuje Savez rumunskih pisaca Sibiju; nominacije za Nacionalnu nagradu za prozu lista Ziarul de Iași i za nagradu „Najdraža knjiga godine – po izboru gimnazijalaca” na festivalu FILIT), Leto sa Isidorom (2017), Isidorova zima (2020), Lukijan. Oči, duša, ruka (2020), Sva bibliotekarkina deca (2020). U saradnji s pesnikom Emilom Brumaruom napisala je Bajku princeze Brzo-Brzo (2009) i Pada kestenje s kestenova (2014, nominacija za nagradu časopisa Observator cultural). Pobedila je na konkursu za scenarije HBO, na Međunarodnom transilvanskom filmskom festivalu TIFF, sa scenariom za kratki film Kurir, zasnovan na jednoj od pripovetki iz njene prve knjige. Prevela je četrdeset knjiga koje potpisuju Vladimir Nabokov, Semjuel Beket, Luis Kerol, Don Delilo, Siri Hustvet, Lidija Dejvis i drugi. Nagrada „Antoaneta Ralijan” za prevod na Sajmu knjiga „Gaudeamus” 2016. Nagrada za prevod časopisa Observator cultural 2017.
U izdanju Partizanske knjige: Ka dolinama žada i pijanog ljulja.
Matijas Ovald
Matijas Ovald je rođen 1979. godine u Lozani u Švajcarskoj. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i predaje francuski i engleski jezik. Jedan je od autora grupe Caractères mobiles, koja piše tekstove za čitaoce po porudžbini. Bio je na rezidencijalnom boravku u Istituto Svizzero u Rimu. Tišina u nasleđe, objavljena na francuskom jeziku 2018. godine u izdavačkoj kući Editions d’autre part, njegov je prvi roman.
U izdanju Partizanske knjige: Tišina u nasleđe.
Marija Pavlović
Marija Pavlović, rođena 1984. godine u Leskovcu, živi i radi u Beogradu kao kopirajterka, urednica e-magazina i spisateljica. Autorka je dramskog teksta Čudan slučaj gospođe Džekil i doktorke Hajd izvedenog dva puta u Ustanovi kulture Parobrod u Beogradu, kao i zbirke kratkih priča Horor priče svakodnevice (Matica srpska, Novi Sad, 2014.) koja je bila u užem izboru za nagrade Biljana Jovanović i Dušan Vasiljev. Kratke priče su joj objavljivane u zbornicima beogradskog udruženja Oksimoron, zrenjaninskom časopisu Ulaznica, kao i na zagrebačkom Festivalu Europske Kratke Priče. Učestvovala je u regionalnom književnom projektu Pisci za budućnost, u sklopu projekta Dijalog za budućnost koji predstavlja zajedničku inicijativu Predsjedništva BiH i Ujedinjenih nacija (UN). Učesnica je festivala kratke priče Kikinda short 2016. godine i njegovog pratećeg programa.
U izdanju Partizanske knjige: 24.
Kosmin Perca
Kosmin Perca, pesnik, prozaista i esejista, rođen je 1982. godine u Maramurešu. Završio je Filološki fakultet Univerziteta „Babeš-Boljaj” u Klužu. Nastavio je studije književnosti na Univerzitetu u Bukureštu, s masterom iz savremene književnosti i doktoratom na temu evropske fantastične književnosti. Objavio je više romana, knjiga eseja, pripovedaka i poezije, a 2012. godine dobio je nagradu „Mladi prozaista godine”. Njegova poezija je prevedena na 16 jezika, a njegovi romani su prevedeni ili se prevode u više stranih zemalja. Radi kao docent za književnost na Univerzitetu „Hiperion” u Bukureštu.
U izdanju Partizanske knjige: Žega.
Dejan Popov
Dejan Popov je rođen u Zrenjaninu 1971. godine. Nakon nekoliko priča objavljenih u časopisima, godina provedenih na muzičkoj i fanzinskoj andergraund sceni, debituje romanom Formalin. Otac, suprug i radnik, navijač Bolton Wanderersa i Borca iz Aleksandrova.
U izdanju Partizanske knjige: Formalin.
Jana Radičević
Autor fotografije: Dado Ljajević
Jana Radičević rođena je 1997. u Podgorici. Studije germanistike završila je na Filološkom fakultetu u Nikšiću, a kao studentkinja na razmjeni boravila je i na univerzitetima u Marburgu i Gracu. Trenutno je na master studijama na Univerzitetu Vircburg u Njemačkoj. Članica je književne grupe Forum mladih pisaca koja se okuplja u podgoričkom KIC-u „Budo Tomović“ od 2015. godine. Prva zbirka poezije ako kažem može postati istina objavljena joj je 2019. u izdanju Partizanske knjige. Poezija joj je prevođena na njemački, engleski, francuski, makedonski, albanski, ruski, slovenački i grčki. Najmlađa je dobitnica godišnje literarne stipendije Writer of the City of Graz za 2020/21 koju svake godine dodjeljuje grad Grac.
U izdanju Partizanske knjige: Ako kažem može postati istina, Zona neutralnog pritiska.
Paskal Rebete
Autor fotografije: Augustin Rebetez
Paskal Rebete je rođen 1956. u kantonu Jura u Švajcarskoj. Novinar i urednik u penziji, autor je petnaestak knjiga.
U izdanju Partizanske knjige: Teška kategorija.
Mari Redone
Autor fotografije: Jacques Sassier © Gallimard
Mari Redone je rođena 1948. godine. Studirala je književnost, doktorirala na opusu Žana Ženea, predavala umetnost i jezik. Jedno vreme je radila u francuskoj ambasadi u Maroku. Od svog prvog romana, koji je objavljen 1986. godine, Mari Redone stvara fascinantna dela obavijena velom njene moćne uobrazilje kojom ispituje svet u kom živimo. Pored zbirke kratkih priča Silsi, napisala je i veći broj romana i drama.
U izdanju Partizanske knjige: Silsi.
Ričard Ovejn Roberts
Posle diplome osnovnih studija književnosti sa Univerziteta u Mančesteru i master studija pisanja na Univerzitetu u Liverpulu, Ričard Ovejn Roberts 2015. godine objavljuje debitantsku knjigu priča Sva mesta na kojima smo živeli. On je glavni lik filma u pripremi CONCRETE ULTRA, dokumentarca koji prati promotivnu turneju povodom srpskog izdanja knjige. Roberts je nedavno osvojio nagradu PENfro za kratku priču. Zdravo druže nedostajao si nam je njegov prvi roman, za koji je dobio prestižnu alternativnu Not the Booker nagradu za najbolju knjigu napisanu na engleskom jeziku 2020. godine. Rodio se i odrasta u Inis Monu, a danas živi u Kardifu sa suprugom, ćerkama i mačkom Ebi boginjom.
U izdanju Partizanske knjige: Sva mesta na kojima smo živeli, Zdravo druže nedostajao si nam.
Manon Stefan Ros
Autor fotografije: Iestyn Hughes
Manon Stefan Ros se bavila glumom pre no što je postala spisateljica. Piše za odrasle i za decu. Osvojila je nagradu za knjigu godine u Velsu (Wales Book of the Year) za fikciju za odrasle. Četvorostruka je dobitnica velške nagrade za dečju književnost Tir na N’Og. Za dramska dela je osvojila nagradu Eisteddfod, kao i Nagradu Velškog narodnog pozorišta. Živi na severu Velsa s partnerom, sinovima i ćerkom.
U izdanju Partizanske knjige: Plava knjiga Neba.