Saša Savanović

Saša Savanović

Saša Savanović (1986, Novi Sad) piše prozu, esejistiku i publicistiku. Priče i tekstove je objavljivala u mnogobrojnim časopisima i zbornicima u zemlji i inostranstvu. Njen prvi roman Deseti život uvršten je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu za 2018. godinu. Koautorka je više istraživačkih publikacija. Radi kao nezavisna istraživačica i programska urednica.

U izdanju Partizanske knjige: Novo Sada.

Goodreads

Lisa Samjuels

Lisa Samuels

Lisa Samjuels je transnacionalna spisateljica i umetnica. Autorka je četrnaest knjiga, počev od The Seven Voices (1998), završno s Breach (2021), kao i brojnih pesničkih zbirki i uticajnih eseja u oblasti teorije tela, etike, umetnosti i jezika. Lisini performativni radovi, auditivne izložbe i vizuelna umetnost poznati su i prezentovani širom sveta. Osim toga, autorka često sarađuje s kompozitorima i umetnicima pokreta. Rođena u Sjedinjenim Državama, živela je u Evropi, na Bliskom Istoku, u Maleziji, a trenutno boravi na Aotearoi/Novom Zelandu. Mekana Devojka je prvi objavljeni prevod njenog romana Tender Girl.

U izdanju Partizanske knjige: Mekana devojka.

Goodreads

Stiv Sem-Sandberg

Stiv Sem Sandberg

Stiv Sem-Sandberg je rođen u Oslu, Norveška, 1958. godine. Jedan je najpoznatijih i najprizantijih švedskih pisaca. Radi kao književni kritičar u vodećem dnevnom listu Dagens Niheter u Stokholmu. Njegov roman Ubogi u Lođu osvojio je 2009. godine najvažniju švedsku književnu nagradu Avgust, a od tada je preveden na dvadeset sedam jezika. Roman Izabrani doživeo je sličan uspeh. Osvojio je Prix Médicis u Francuskoj za najbolji prevedeni roman 2016. godine, kao i nagradu Prix Transfuge za najbolji evropski roman. Njegov poslednji roman Bura (StormenThe Tempest) objavljen je 2016. godine. Živi u Stokholmu i Beču.

U izdanju Partizanske knjige: Izabrani.

Wikipedia & Goodreads

Vil Self

Will Self

Vil Self je autor većeg broja fikcionalnih i nefikcionalnih tekstova, uključujući roman Umbrella, koji se našao u užem izboru za Bukerovu nagradu. Živi u Londonu.

U izdanju Partizanske knjige: BULezgarije.

Wikipedia & Goodreads

Gita Serenji

Gita Serenji (Gitta Sereny; 1921, Beč, Austrija – 2012, Kem­bridž, VelikaBritanija), novinarka i spisateljica mađarsko­-­austrijskog porekla, provela je detinjstvo u Beču i Engleskoj, a školovala se i u Francuskoj. Govorila je tri jezika: engleski, nemački i francuski. Kad je počeo Drugi svetski rat studirala je u Parizu, gde je nakon kapitulacije volontirala kao medi­cinska sestra u jednoj organizaciji koja se u okupiranoj Fran­cuskoj brinula o napuštenoj deci. Radila je kao tumač za tu organizaciju, zbog čega je imala značajan kontakt s nemačkim okupacionim snagama. Poslednje godine rata pridružila se organizaciji UNRRA i radila u logorima za raseljena lica u Nemačkoj, gde je lično videla posledice nacističkog sistema po njegove žrtve.
Godine 1949. udala se za fotografa američkog časopisa Vogue Dona Hanimana i nastanila se u Londonu, gde je od­gojila sina i ćerku, te započela novinarsku karijeru.
Njen novinarski rad je raznovrstan, ali ponajviše se bavila temama u vezi sa Trećim rajhom i nezbrinutom decom. Uglav­nom je pisala za Daily Telegraph Magazine, Sunday Times, The Times, Independent i Independent on Sunday Review. Članke je objjavljivala i u brojnim listovima i časopisima širom sveta.
Autorka je i romana Medaljon (The Medallion), te knjiga Nevidljiva deca (The Invisible Children), koja govori o prosti­tuciji, Slučaj Meri Bel (The Case of Mary Bell) i Albert Šper: njegova borba sa istinom (Albert Speer: His Battle with the Truth), koja se bavi preispitivanjem Trećeg rajha.

U izdanju Partizanske knjige: Odlazak u tamu.

Wikipedia & Goodreads

Milica Sniva

Milica Sniva

Milica Sniva je rođena 1986. u Beogradu. Diplomirala je socijalnu politiku i socijalni rad na Fakultetu političkih nauka. Majka. Piše.

U izdanju Partizanske knjige: Simptomi.

Veb-sajt: milicasniva.com

Imejl: milicasniva@gmail.com

Srđan Srdić

Srđan Srdić

Srđan Srdić rođen je 1977. godine u Kikindi. Autor je pet romana, dve zbirke priča, kao i jedne knjige eseja. Dobitnik je sledećih književnih nagrada: Ulaznica (2007), Laza Lazarević (2009), Biljana Jovanović (2012), Edo Budiša (2012), kao i stipendije iz Fonda Borislav Pekić (2010). Tekstovi i knjige Srđana Srdića prevedeni su na engleski, nemački, ukrajinski, makedonski, rumunski, slovenački, albanski i mađarski jezik. Živi u Mikro-naselju, pored Kikinde.

U izdanju Partizanske knjige: Srebrna magla pada, Satori, Ljubavna pesma, Autosekcija, Sagorevanja.

Wikipedia & Goodreads

Dragoljub Stanković

Dragoljub Stanković

Dragoljub Stanković je rođen u Jagodini 1971. godine. Pesnik je, kritičar, intervjuer, kolumnista, prozaist, urednik. Pisao za portal E-novine, podlistak Beton, list Danas, za mnoge književne časopise, kao i Treći program radio Beograda. Objavio tri knjige poezije: Pesme jednog dana (KOV, 2005), Barka tela (KOV, 2010), S onu stranu noći (Levo krilo, 2014) i roman Beogradski Kiklop (2017). Živi u Beogradu.

U izdanju Partizanske knjige: Beogradski kiklop, Pohvala slabosti.

Goodreads

Danilo Stojić

Danilo Stojić, rođen 1981. u Titovom Užicu, Jugoslavija, ponosni je autor velikog broja literarnih i art fanzina, među kojima su najistrajniji bili Mladi geograf, Topla voda i Undergrad Jam. U okviru nezavisne produkcije Undergrad bavi se realizovanjem različitih kulturnih akcija, izdavaštvom i video produkcijom. Autor je romana Vreme poluraspada (2012) i Resto (2014). Takođe, koautor je dve knjige, zbornika radova o nezavisnom izdavaštvu i eksperimentalnom stripu: Šupa: almanah samizdata (2005) i Studio za novi strip (2007), kao i zbirke priča Sasvim sasvim (2014). Urednik je izdanja Ovde smo da idemo (We are here to go), projekta započetog na stogodišnjicu rođenja Vilijema Barouza, multimedijalnog izdanja koje okuplja raznovrsnu grupu internacionalnih umetnika. Piše na srpskohrvatskom i engleskom jeziku.

U izdanju Partizanske knjige: Najbolje je već prošlo.

Daina Tabuna

Daina Tabuna (1985) letonska je književnica. Diplomirala je na Letonskoj akademiji kulture, specijalizovala se za pozorište, film i TV dramu. Od 2000. godine objavljuje prozu i članke u kulturnim medijima. Njena zbirka kratkih priča Pirmā reize (Prvi put) ušla je u uži izbor za Godišnju letonsku književnu nagradu (LaLiGaBa) 2014. godine kao najbolji prvenac godine. Tabunine priče su objavljene u Velikoj Britaniji u izdanju The Emma Press pod nazivom The Secret Box (Tajna kutija). Njena dela su prevedena na litvanski, slovenački, nemački i kineski jezik. Tabuna je takođe objavila dečiju knjigu Lasis Stasis un Atlantijas okeāns (Losos Stasis i Atlantski okean), koja je uvrštena u izbor za Letonsku književnu nagradu u kategoriji „Najbolja dečija knjiga.“ Godine 2023. objavljen je njen prvi roman Raganas (Veštice), koji je nominovan za Evropsku nagradu za književnost i Godišnju letonsku književnu nagradu.

U izdanju Partizanske knjige: Veštice.

Goodreads